|
Kromosomi su tamno obojena tjelešca u staničnoj jezgri i kao nosioci nasljednih jedinica gena, imaju važnu ulogu u kemijskim procesima stanice, dok ponašanje kromosoma tijekom
stanične diobe
i oplodnje objašnjava prijenos nasljednih svojstava od jedne generacije na drugu.
Kromosomi su građeni od kromatina složenog kompleksa DNA (deoksiribonukleinske kiseline) i proteina. Kromatin nije jedinstven po svojoj građi, funkciji i ponašanju tijekom staničnog ciklusa. Razlikuje se tako eukromatin i heterokromatin (strukturni heterokromatin i fakultativni heterokromatin).
|
Za ispitivanje morfoloških osobina kromosoma najprikladniji su kromosomi stanica u stadiju prometafaze i
metafaze. Metafazni kromosomi sastoje se od dvije kromatide spojene u području
centromere. Pojedini kromosomi čovjeka se razlikuju po svojemu morfološkom izgledu. Prisutne su razlike u duljini kromosoma te položaju centromere. Centromera dijeli kromosom na kratki (p) i dugi krak (q). Prema položaju centromere razlikuju se
