Klinika za dječje bolesti Zagreb partner u Horizon projektu PanCare4AYA za bolju kvalitetu života nakon raka
Što je PanCare4AYA?
PanCare4AYA je HORIZON istraživački projekt usmjeren na poboljšanje kvalitete života adolescenata i mladih odraslih (AYA, Adolescents and Young Adults) oboljelih od raka, s ciljem razvoja trajnih i učinkovitih modela skrbi na europskoj razini. Projekt je pokrenut u okviru programa HORIZON Europe (Call: HORIZON-MISS-2024-CANCER-01), s trajanjem od 60 mjeseci, od 1. travnja 2025. do 31. travnja 2030. godine.
U PanCare4AYA su uključena 32 partnera iz 11 europskih zemalja. Projekt je sufinanciran s 5,77 milijuna eura od strane Europske komisije.
Zašto je PanCare4AYA važan?
Adolescenti i mladi odrasli koji su preživjeli rak (AYA) izloženi su povećanom riziku od kasnih posljedica liječenja. Ove posljedice značajno utječu na kvalitetu života preživjelih i njihovih obitelji te predstavljaju velike društvene i ekonomske izazove.
Sustavna i dugoročna skrb nakon liječenja (Survivorship Care), uključujući rano otkrivanje i praćenje neželjenih posljedica, može spriječiti ili ublažiti te učinke. Pravodobne intervencije omogućuju očuvanje zdravlja, bolju kontrolu kroničnih stanja, osnaženost preživjelih i poboljšanje kvalitete života.
Ciljevi projekta PanCare4AYA
PanCare4AYA je usmjeren na unaprjeđenje skrbi za adolescente i mlade odrasle nakon liječenja raka diljem Europe kroz:
- razvoj međunarodnih kliničkih smjernica za probir i praćenje kasnih posljedica, i
- implementaciju inovativnog, personaliziranog programa probira – AYA Cancer Survivor Screen.
Ključni cilj projekta je osigurati dugoročnu primjenjivost i širenje AYA Cancer Survivor Screen programa.
PanCare4AYA uključuje i međusobnu podršku preživjelih (peer-support), a ispituje:
- učinak programa na osnaženost, mentalno zdravlje, psihosocijalno funkcioniranje i druge pokazatelje kvalitete života,
- kvalitetu pružene zdravstvene skrbi,
- iskustva pacijenata i zdravstvenih djelatnika u primjeni programa u različitim zdravstvenim sustavima, i
- izvedivost i praktične izazove u primjeni, uz korištenje digitalnih alata u pojedinim europskim zemljama.
Uloga naše bolnice
Sudjelovanjem u projektu PanCare4AYA, naša bolnica aktivno doprinosi razvoju europskih inovativnih i održivih modela praćenja i podrške preživjelima od raka u AYA populaciji.
Koordinatorica projekta za našu bolnicu je prof. dr. sc. prim. Roganović, priznata stručnjakinja u području pedijatrijske onkologije i skrbi za preživjele od raka. Suradnica na projektu je dr. Nada Rajačić.


“Financirano od strane Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su, međutim, samo stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove Europske unije ili Europske izvršne agencije za zdravlje i digitalne gospodarstvo (HaDEA). Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje potporu ne mogu se smatrati odgovornima za njih.”
Digitalna podrška preživjelima od raka: Klinika za dječje bolesti sudjeluje u Horizon projektu e-QuoL
Što je e-Quol?
e-QuoL je HORIZON istraživački projekt usmjeren na poboljšanje kvalitete života preživjelih od raka kroz razvoj naprednih digitalnih alata za personaliziranu skrb. Projekt je pokrenut u okviru programa HORIZON Europe (Call: HORIZON-MISS-2023-CANCER-01), s trajanjem od 48 mjeseci, od 1. siječnja 2024. do 31. prosinca 2027. godine.
e-QuoL okuplja 32 partnera iz 16 europskih zemalja, pružajući multidisciplinarni i međunarodni okvir za razvoj inovacija u onkološkoj skrbi. Projekt je sufinanciran s 5,9 milijuna eura od strane Europske komisije.
Zašto je e-QuoL važan?
Svake godine u Europi oko 14.000 djece i adolescenata oboli od raka. Zahvaljujući modernim terapijama, danas je petogodišnja stopa preživljenja iznad 80%. Međutim, intenzivno liječenje često uzrokuje dugotrajne zdravstvene probleme i smanjuje kvalitetu života preživjelih. Zdravstveno praćenje preživjelih obuhvaća nadzor mogućeg povratka bolesti, sustavni nadzor i zbrinjavanje kasnih posljedica liječenja te poticanje očuvanja općeg zdravlja.
Među najvećim izazovima ističu se nedovoljno prepoznate psihosocijalne potrebe preživjelih i neujednačen pristup kvalitetnoj skrbi u različitim europskim zemljama.
Što donosi e-QuoL?
e-QuoL je usmjeren na razvoj digitalnih e-zdravstvenih alata koji će omogućiti jednak pristup kvalitetnoj skrbi za preživjele i njihove obitelji. Središnji rezultat projekta je personalizirani digitalni alat koji:
- može funkcionirati samostalno ili nadopunjavati postojeće nacionalne planove skrbi,
- donosi preporuke o zdravim životnim navikama,
- pruža psihološku i socijalnu podršku,
- sadrži informacije o reproduktivnom i općem zdravlju, i
- potiče preživjele na aktivno sudjelovanje u brizi o vlastitom zdravlju.
Naša uloga u e-QuoL projektu
Klinika za dječje bolesti Zagreb je voditelj radnog paketa 6 (WP6), koji je fokusiran na etičke i socijalne izazove povezane s uporabom digitalnih alata i pristupa skrbi preživjelima. Koordinatorica projekta je prof. dr. sc. prim. Roganović, ugledna stručnjakinja u području pedijatrijske onkologije i skrbi o preživjelima od raka. Suradnik na projektu je Domagoj Buljan, dr. med. Sudjelovanjem u projektu e-QuoL, naša bolnica aktivno doprinosi razvoju inovativnih i etički odgovornih europskih rješenja za budućnost zdravstvene skrbi za preživjele od raka.
“Financirano od strane Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su, međutim, samo stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove Europske unije ili Europske izvršne agencije za zdravlje i digitalne gospodarstvo (HaDEA). Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje potporu ne mogu se smatrati odgovornima za njih.”
Dan gastroshize 30.7.
The Global Gastroschisis Foundation je međunarodna neprofitna organizacija koja okuplja ljude rođene sa stanjem „gastroshiza“, njihove roditelje i liječnike, a djeluje od 2009. godine. Prije postojanja ove organizacije, roditelji koji su saznali da će se njihova beba roditi s gastroshizom, najčešće nisu imali pristup podršci, razumijevanju i informacijama koje su im trebale. Zato je fokus ove organizacije usmjeren na moralnu podršku, informiranost, istraživanje i podizanje svijesti o dijagnozi. Naime, uzrok ovom stanju je još uvijek nepoznat, a radi se o ozbiljnoj urođenoj mani. Još u trudnoći, bebama ostane otvorena trbušna stijenka kroz koju prolabira sadržaj iz abdomena. Ovo stanje gotovo uvijek uključuje crijeva, ponekad i druge organe, a nakon rođenja potrebna je najmanje jedna operacija.
Svake godine, na dan 30. srpnja, obilježava se Gastroschisis Awareness Day diljem svijeta, da bi se stanovništvu skrenula pozornost na postojanje ove dijagnoze, ali i postojanje organizacije koja je osnovana upravo zbog takvih beba i njihovih roditelja, kako bi im olakšala ovo izazovno putovanje. Roditelji iz Hrvatske i okolnih zemalja, mogu se obratiti za informativnu i socijalnu podršku na: margareta@averysangels.org
Popis gradova koji su do 25. srpnja potvrdili osvjetljenje za 30. srpnja 2025. :
- Bjelovar – Paviljon Eugena Kvaternika
- Daruvar – Zgrada gradske uprave
- Delnice – Zgrada gradske uprave
- Dubrovnik – Mala Onofrijeva fontana i most Franje Tuđmana (u suradnji s Hrvatskim cestama)
- Đurđevac – Stari Grad
- Gospić – Spomenik Nikoli Tesli
- Koprivnica – Zgrada gradske vijećnice
- Križevci – Turistički informativni centar
- Knin – Kninska tvrđava
- Kutina – Zgrada gradske uprave
- Makarska – Spomenik turistu
- Metković – Gradsko kulturno središte
- Novi Vinodolski – Kula Turnac
- Ogulin – Kip Golubice
- Opuzen – Crkva, maslina i monolitna klupa
- Orahovica – Gradska fontana
- Osijek – Pješački most
- Pula – Rotor Šijana
- Rijeka – Fontane na Jadranskom trgu i dizalice na lukobranu
- Slavonski Brod – Zgrada gradske uprave, Klasična gimnazija fra Marijana Lanosovića i Glazbena škola
- Split – Fontana kod Crkve sv. Frane
- Umag – Fontana na na Trgu 1. svibnja
- Varaždin – Zgrada gradske vijećnice
- Valpovo – Dvorac Prandau-Normann
- Vinkovci – Gradski park i fontana na Trgu Vinkovačkih jeseni
- Virovitica – Glavna fontana i dvorac Pejačević
- Vukovar – Vodotoranj
- Zadar – Pozdrav Suncu
- Zagreb – Fontane u Ulici bratske zajednice
PBZ grupa i Visa donirali EEG uređaje Klinici za dječje bolesti Zagreb
Zagreb, 18. srpnja 2025. – Klinika za dječje bolesti Zagreb primila je donaciju u iznosu od 59.819,50 eura od strane PBZ grupe, u suradnji s kompanijom Visa, u sklopu humanitarnog projekta „Činim dobro svaki dan“ i Visa kartice sa srcem. Donacija je iskorištena za nabavu dva EEG uređaja namijenjena Odjelu za pedijatrijsku neurologiju s dnevnom bolnicom.
EEG uređaji omogućit će bolju i bržu dijagnostiku neuroloških poremećaja kod djece, čime se značajno doprinosi kvaliteti skrbi i pravovremenom liječenju naših pacijenata.
Uručenje donacije upriličeno je u prostoru Klinike za dječje bolesti Zagreb, uz prisustvo predstavnika PBZ grupe, kompanije Visa te djelatnika Klinike. Donacija je dio projekta Ministarstva zdravstva „Srcem za djecu s malignim bolestima“, kojem PBZ grupa redovito doprinosi kroz svoj dugogodišnji program društveno odgovornog poslovanja.
„Donacija nas posebno veseli jer će izravno olakšati brigu o djeci kojoj je svaka pravovremena dijagnostika izuzetno važna. EEG uređaji od neprocjenjive su važnosti u ranom otkrivanju neuroloških poremećaja kod djece, a pravovremena dijagnoza često znači i kvalitetniji život. Zahvalni smo PBZ grupi što je prepoznala tu potrebu i svojom donacijom pomogla da djeca dobiju skrb kakvu zaslužuju – bržu, precizniju i humaniju“, istaknula je izv. prof. dr. sc. Iva Hojsak, dr. med., v. d. ravnatelja Klinike za dječje bolesti Zagreb.
Ova donacija predstavlja 97. po redu donaciju PBZ grupe u sklopu projekta „Činim dobro svaki dan“, putem kojeg PBZ za svaku transakciju obavljenu Visa karticom sa srcem izdvaja 10 centi, bez dodatnog troška za korisnika, za projekte pomoći djeci i mladima.
Klinika za dječje bolesti Zagreb i ovim putem zahvaljuje PBZ grupi i kompaniji Visa na dugogodišnjoj podršci i vrijednoj donaciji koja izravno doprinosi unapređenju zdravstvene skrbi za djecu diljem Hrvatske.
Klaićeva upozorava na peterostruko povećanje teških ozljeda mozga zadobivenih u nesrećama s električnim romobilima
ZAGREB, 11. srpnja 2025. godine – Na današnjoj konferenciji Klinike za dječje bolesti Zagreb, održanoj uz podršku Ministarstva zdravstva, Ministarstva unutarnjih poslova te Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, izneseni su zabrinjavajući podaci o drastičnom porastu broja djece teško ozlijeđene u prometu pri vožnji električnim romobilima.
Klinika za dječje bolesti Zagreb zabilježila je porast broja hospitalizacija za čak 285 %, dok je ukupno trajanje hospitalizacija poraslo za 143 % u prvoj polovici 2025. godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Porast trajanja hospitalizacija upućuje na sve teže ozljede, što dokazuje i statistika da je u praćenom periodu broj teških ozljeda mozga porastao s 0 na 5.
„Posebno zabrinjava podatak da je 40 % hospitalizirane djece bilo mlađe od 14 godina, što je ujedno i dobna granica ispod koje nije dozvoljeno upravljanje električnim romobilima prema zakonima Republike Hrvatske“ rekao je dr. sc. Rok Kralj, dr. med. spec. dječje kirurgije i pročelnik Zavoda za traumatizam dječje dobi te nastavio „roditelji trebaju biti svjesni opasnosti koje za djecu nosi eklektični romobil. Trebala bi se usvojiti kultura nošenja kaciga te regulirati snaga električnih romobila koji se prodaju maloljetnicima“.
Doc. dr. sc. Miroslav Gjurašin dr. med. spec. neurokirurgije te voditelj Referentnog centra za traumatizam dječje dobi govorio je o specifičnim slučajevima koje je liječio od ozljeda uzrokovanim padom s električnog romobila. Česta ozljeda je epiduralni hematom koji pritišće mozak i izaziva neurološke deficite. Takve ozljede mogu dovesti do zaustavljanja disanja te kobnih ishoda. „Na sreću smrtnih slučajeva uslijed pada s električnih romobila još nismo imali, ali se toga bojimo ukoliko se nešto ne promijeni. Najteži razgovori su oni kada roditeljima morate reći da im je dijete preminulo, kao što je slučaj kod djece pješaka pri naletu automobila.“
Da je nužno napraviti nešto po pitanju uzlaznog trenda broja teških ozljeda ponovio je i prof. dr. sc. Stjepan Višnjić, dr. med. spec. dječje kirurgije, predstojnik Klinike za dječju kirurgiju, nadodavši da na primjerima drugih zemalja možemo vidjeti da će se u suprotnom brojke svake godine povećavati.
Nikola Milas, pomoćnik voditelja Službe prometne policije iz Ministarstva unutarnjih poslova fokusirao se na zakonske regulacije o vožnji električnih romobila koji ne bi smjeli biti jači od 0,6 kW te razviti brzinu veću od 25 km/h. Zaključno, napomenuo je da porast broja električnih romobila u gradovima povećava rizik od prometnih nesreća i ozljeda, ali se sigurnost može znatno poboljšati kroz edukaciju vozača, ali i odgovorno ponašanje roditelja.
Konferencija je završila s obraćanjem Dražena Antolovića, ravnatelja Uprave za cestovni promet, cestovnu infrastrukturu i inspekciju iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture koji je naglasio je kako je sigurnost djece prioritet: „u tom smislu, razmatramo prijedloge za dodatno zakonsko reguliranje korištenja električnih romobila, posebice kada je riječ o maloljetnim korisnicima“ dok je načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu i zdravstveni turizam iz Ministarstva zdravstva, Ivana Portolan Pajić, dodala „zato apeliramo na roditelje, skrbnike i sve sudionike u prometu da se strogo pridržavaju važećih zakonskih propisa i potiču djecu na aktivnosti primjerene njihovoj dobi i sigurnosnim uvjetima“.
Zavod za traumatizam Klinike za dječju kirurgiju KDBZ je referentni centar za dječji traumatizam Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske te zbrinjava najveći broj traumatskih ozljeda kod djece u Hrvatskoj. Kao takav apelira na javnost, pogotovo roditelje, da odgovorno pristupe pitanju sigurnosti djece u prometu, osobito kada je riječ o korištenju električnih romobila, koji postaju sve češći uzrok ozbiljnih ozljeda.
??????????